ATM

-ATM u svijetu

ATM U SVIJETU

Joooj, da mi je, da mi je, ovakav jedan da mi je,

ali love mi u portafoju nije! Ne očajavajte zato

dragi moji zvjezdoljupci, postoji alternativa!

-Što je ATM? -ATM = amateur telescope making, engleska je kratica za amatersku izradu teleskopa. Danas kad smo suočeni sa lošim stanjem naših džepova, nismo u stanju kupiti skupi teleskop. Međutim bilo bi ga mnogo lakše izraditi u kućnoj radinosti. Sedamdesetih godina u svijetu je buknuo ovaj neobičan hobi. Najveći zamah dobio je u Americi (SAD). Tamo možete kupiti sve dijelove potrebne za izradu teleskopa.

fotografije jednog od mnogih astro partyja u Americi; rijeka ljudi i teleskopa

tamo su poneki primjerci teleskopa uistinu golemi, a sve je to kućna izrada

ATM U HRVATSKOJ

Nažalost, na surovu stvarnost naišao sam već pri prvim pokušajima izrade teleskopa. Naime kada sam 2000. godine krenuo u ovaj hobi shvatio sam da ATM u Hrvatskoj uopće ne postoji. Da stvar bude još gora, bilo je nemoguće nabaviti bilo koji dio za izradu teleskopa, čak niti bilo što drugo što nema veze s teleskopom a da to može poslužiti u svrhu njegove izrade. Kao da je to netko žestoko prokleo pa da nastoji ubiti ma i bilo kakvu najmanju šansu za nabaviti bilo što baš onda kad se odlučimo to upotrijebiti za izradu teleskopa. Nije bilo nigdje trgovine gdje se moglo direktno kupiti staklo za izradu zrcala, niti brusne prahove, niti gotova zrcala, niti ostale dijelove, baš ništa! Bio sam jako ljut zbog toga i mogao sam samo ljubomorno na netu gledati Amere kako imaju sve potrebno jer je kod njih na svakom koraku optička radionica, ali ne samo za naočale kao kod nas, već unutra možete nabaviti sve potrebno za izradu teleskopa. Postoje kod nas staklari što izrađuju staklene stolove od debelog prozorskog stakla, ali cijene tih stakala su nenormalno visoke. Stakleni disk od običnog prozorskog stakla promjera 30 cm i debljine 2 cm košta kod nekih staklara preko 1000 kuna, a najveća cijena koju su mi nudili je bila 1700 kuna, što je pljačka, a radi se o običnom prozorskom float staklu! Pyrex optičko staklo promjera 30 cm i debljine 5 cm u Americi košta 100 $ (610 kn)! Pa sad usporedite! I okulari su skupi, cijene su 300-400kn komad, pa je preporučljivo nabaviti starije okulare od mikroskopa i dalekozora. No ni njih nema kupiti u trgovini, već se mogu naći samo na sajmu rabljenih stvari ili ako slučajno netko ima razbijeni dalekozor. Naš trenutni životni standard u Hrvatskoj jednostavno ne dopušta postojanje optičke radionice dostupne običnim građanima niti postojanje veletrgovine s velikim izborom teleskopa i optičkih dijelova u Hrvatskoj. Mi smo mala zemlja i imamo previše svojih problema i vanjskog duga da bismo bili sposobni priuštiti sebi takvo što. Zato onaj koji želi izraditi teleskop, nalijeće na mnoštvo zidova i zapreka. Sreća u nesreći je to što su i drugi amateri kao Berislav Bračun - Beri sa Čiova i drugi počeli kopati po internetu u potrazi za materijalom za izradu teleskopa (www.surplusshed.com i www.ebay.com) izvorima opreme – naravno iz Amerike pa je tako olakšana nabava stakla, okulara, objektiva i tako je to krenulo. 2004 - 2005 godine izrada teleskopa u Hrvatskoj naglo je buknula. Najviše nam je pomogla newsgrupa hr.fido.astronomija preko koje su se upoznali mnogi astronomi amateri i razmijenili iskustva i što je najvažnije materijal za izradu teleskopa. Tijekom toga razdoblja je Zlatko Ciganj član astronomskog akademskog društva Rijeka osnovao firmu Optički instrumenti Optimus sa širokom ponudom teleskopa raznih proizvođača. Kod njega se mogu nabaviti i pojedini dijelovi za teleskop; gotova zrcala te okulari, finderi i sl.

Berijevo fino izbrušeno zrcalo promjera 400mm

moje završeno nealuminizirano zrcalo promjera 250mm f6.6

Za vrijeme bivše Jugoslavije stanje je bilo nešto bolje. U optičkoj industriji »VEGA«,u Sloveniji moglo se nabaviti sve potrebno za izradu teleskopa. U tadašnjem časopisu «Kozmoplov», zagrebačkog izdavača bila je u cijelosti prikazana izrada zrcala i montaže za teleskop. Materijal za izradu teleskopa mogao se nabaviti preko povjerenika u školama da bi došlo jeftinije zbog velikog broja narudžbi. Danas nažalost toga nema, pa se moramo snalaziti na razne načine. Npr. kao staklo za zrcalo može dobro poslužiti staklo okruglih brodskih prozora. No ni njega nema nigdje kupiti, nego morate imati sreće ako naletite na osobu koja ga slučajno ima, a da mu ne treba. Ja sam baš bio te sreće. Zrcalo mog teleskopa izbrusio sam od takvog brodskog stakla promjera 15 cm a debljine 2 cm. Njega i još jednu komadinu promjera 25 cm i debljine 5 cm (pyrex) kupio sam kod gospodina Marija Peručića iz Splita. Kod njega sam kupio i jedan kvalitetan ruski akromatski objektiv promjera 8 cm. Sedamdesetih godina Mario se bavio Izradom teleskopa i otkupio je dva diska od prozorskog stakla promjera 15 cm, debljine 19mm u splitskom rezalištu brodova „Brodospas“, dok je onog većeg od 25 cm promjera kupio u Njemačkoj, u jednoj optičkoj radionici. Akromatski objektiv je kupio na vojnom otpadu bivše JNA..

napola udubljeno pyrex staklo za zrcalo promjera 250mm

Budući da je kod nas opskrba debelim staklom i dijelovima za teleskop otežana, cijelu izradu teleskopa treba nažalost prepustiti slučaju. Treba uporno tražiti ako netko ima ponegdje nešto zabačeno u kutu šupe. Ali takvu šansu možete čekati godinama i ne morate na to naići. Dočim nešto nema kupiti, tada su vam izgledi da to nabavite jako mali ili nikakvi. Sve se može kupiti jedino u Americi i drugdje vani jer mi nemamo ništa, mi smo zadnja rupa na svirali što se tiče izrade teleskopa. Ali poštarina koju treba platiti zbog udaljenosti Amerike od nas znade premašiti i cijenu kupljenog proizvoda pa je to izvedivo kad se teleskopi ili dijelovi naručuju „čoporativno“ pa se poštarina dijeli po broju naručitelja. Ako i nešto kod nas ima kupiti, npr. građevinska PVC cijev velikih promjera, prodavač će reći da to nije za prodaju običnim građanima, nego veleprodaja za građevinska poduzeća kojima oni prodaju cijevi u količini od po 50 i više komada. Zamislite kako je tako komplicirano kupiti jednu običnu glupu kanalizacijsku cijev! A ma baš zato jer je mislimo upotrijebiti za teleskop!!! Ista je situacija što se tiče smole za poliranje. U Hrvatskoj ima povjerenik preko kojeg se iz firme Schott iz Njemačke nabavljaju stakla i posebna optička smola za poliranje zvana Gugolz, ali pojedinac tu smolu ne može kupiti jer nije za prodaju građanima nego samo za institute kao što je "Ruđer Bošković" u Zagrebu. Tada sam morao žicati smolu kod njih i ljubaznošću gospodina Severovića sa instituta dobio sam pola kilograma smole. U razdoblju od 2004 do 2007 godine smo mogli susretljivošću osoblja na "Ruđeru" aluminizirati zrcala koja smo izrađivali, no poslije toga opet ništa jer to oni ne smiju raditi zato što im to nije u opisu posla. Dakle opet isti problem. Do danas je najveći problem kao i u samom početku bila aluminizacija zrcala i tu stavku nikako nismo do dana današnjega uspjeli riješiti. Bilo je pokušaja da se napravi vakuum komora u Hrvatskoj inicijativom nekih entuzijasta kao što je naš Željko Andreić iz Zagreba. No to je velik problem jer tu ima mnoštvo stavki kao što su dihtanje poklopca komore, uspješnost postizanja visokog postotka vakuuma i kvalitetno nanošenje aluminijskog sloja. Globalna kriza i recesija 2009 godine ostavila je posljedice na opći interes ljudi za astronomiju i ATM u Hrvatskoj pa je tako propao i Korenica ATM 2009 koji se trebao održati 7-9. kolovoza 2009. Imalo se u vidu za naručiti komoru za aluminizaciju iz inozemstva, no to je propalo zbog recesije 2009. No čvrsto vjerujem da kada bi u Hrvatskoj bila obezbijeđena barem jedna komora za aluminizaciju namijenjena baš za potrebe ATM-a, interes za brušenjem zrcala bi opet buknuo. Međutim kad se pomisli na to da zrcala treba nositi vani na aluminizaciju u ne znam ...Mađarsku, Njemačku ili Italiju jer mi nemamo ništa, onda je to tramak i svi koji o tome počnu razmišljati nažalost vrlo brzo odustanu. Pročitajte i ovaj članak koji prikazuje ATM situaciju u Evropi i Hrvatskoj i muku koju treba proći da bi se došlo do materijala.

HOME

Skoči na vrh stranice